Ako postoji netko tko je u istočnoj Evropi napravio herojsko djelo za
svoju zemlju, onda je to rumunjska ministarka Monika Makovei, koja je
bila izabrana za ministarku pravosuđa kao neka vrst demokratskog
ukrasa, jer je dolazila iz NGO sektora, ali ubrzo je svoju
korupcijskim kriminalom preplavljenu zemlju,počela stvarno čistiti.
Izbjegla je barem jedan pokušaj atentata gasom u stanu. Na njenim
leđima, i na njenom relativno malom timu, Rumunija je puštena u
Evropsku uniju. Odmah drugi dan nakon učlanjenja, rumunjski parlament,
želeći se izvući od njenih istraga, oduzeo joj je ingerencije. Danas
je evroposlanik i dalje potpuno i beskompromisno posvećena pravdi.
Jedan kolega, nazvao ju je, zbog sitnog rasta i kombinacije
ozbiljnosti i jednostavnosti, krhkim samurajem. Monika Makovei je
vjerojatno, uz Lecha Wallesu i Vaclava Havela, jedan od rijetkih
pravih heroja tranzicije od komunizma prema modernoj demokraciji.
VIJESTI Gospođo Makovei, vi ste u Rumunjskoj, sa mjesta ministarke
pravde, pokrenuli fascinantan proces dekriminalizacije i čišćenja
korupcije za koji je malo tko vjerovao da je uopće moguć. Mislilo se
da je korupcija u Rumuniji, u bilo kojoj zemlji na Balkanu, nepšto što
je u našoj prirodi, da ne znamo drugačije. Ali, Crna Gora je mala
zemlja, može li imati dovoljno prostora za zamah za veliko čišćenje?
MACOVEI: Mislite, svi se poznaju, svi su povezani, teško je biti
nezavisan? To ne bi trebala biti prepreka transformaciji. Očigledna je
potreba razbijanja mreže korupcije, organiziranog kriminala, konflikta
interesa, i dakle, to treba učiniti. Ključno je da se nađu ljudi,
sudije, istražitelji, tužioci nezavisni profesionalci, spremni na
rizik. Postaviti institucije je neophodno, ali samo s tim nećete
nigdje, ako nemate ljude. U Rumunjskoj, mi koji smo tako odlučili,
odmah smo bili krenuli na 30 parlamentarnih poslanika i na zamjenika
premijera. Ti koje smo optužili, rugali su nam se, toliko su bili
sigurni u sebe,na početku.
VIJESTIToliki je cinizam u cijelom našem regionu, da mi se čini da
bi, kad bi regrutovali svoj tim danas na podrčuju zemalja bivše
Jugoslavije, da bi vam postavili pitanje - a gdje tu mene ima? Dakle,
u čemu su članovi vašeg tima vidjeli svoju korist?
MACOVEI : Željeli su se rukovoditi isključivo prema odgovornosti koju
nalaže njihova profesija. Nisu htjeli da ih se koči i da žive služeći
pokvarenim interesima. Ili da služe kukavičluku. Isto tako, to su
ljudi koji su rodoljubi. Dobrobit zemlje očigledno nije u tome da se
štite kriminalci.
VIJESTI Kako ste ih našli?
MACOVEI Gledala sam na karatkter čovjeka. Kad sam birala glavnog
tužioca održala sam seriju intervjua, na kojima je bio prisutan i
psiholog. Kad smo razgovarali o kandidatima, psiholog mi je potvrdio
moj utisak- evo, ovaj je vrlo jak čovjek, nezavisan, tvrdoglav, kao
stijena je, neće se savinuti, nece primati ni puno savjeta.
radit ce samo onako kako misli da treba. To je bio moj najbliži
saradnik, ali nikad ga nisam vidjela privatno, samo i isključivo
proceduralno i šta je rjeđe moguće.
Ne kažem da su svi koje sam izabrala biti takvi, ali uvijek se netko
nađe tko je voljan na sebe preuzeti rizik,. Takve tražite, takvi se
okupljajte. Pet , deset, trideset...tko zna? Koliko god ih nađete,
dobro je.
-U Crnoj Gori postoji jak reformski naboj, ali kako ga kanalizovati
da donese optimalan rezultat? Konkretno, u pravosuđu ?
MACOVEI: Morate rasforirmati ako niste sudijske organizacije. Oni su
dosta kooperativni kad se treba sakrivati ono sto nije dobro u
sistemu. U nijednoj bivsoj komunistickoj zemlji ne funkcionisu dobro.
To je tako. U Rumunjskoj, Bugarskoj, ali i u svim drugim zemljama, to
su vrlo natražnjačke grupe, koje se opiru svim promjenama,
Naime, pitanje je kako očisitti sudstvo? Cilj je čisto sudstvo.
Moja je sugestija da se sudije i tužioci sistematski disciplinski
sankcionišu sve do otkaza. Ali, to ne mogu raditi komiteti tužioca ili
sudaca, jer se oni, pokazalo se, međusobno štite. Isto tako, ne želimo
ni da im sude političari.Kod nas u Rumuniji, niti civlini sektor nije
se pokazao jer su i oni bili povezani sa nekom partijom. Dakle, sve
nam to otpada. Ostaje nam samo narod. Predlažem da uvedemo ljude sa
izbornih lista, i da stvorimo disciplinske komisije, kao građanske
porote.
VIJESTI: To ste imali u Rumuniji?
MACOVEI Ne, ali smo trebali. Ovako, posvuda smo dali sudijama ogromne
plate, i oni su odmah povjerovali da su genijalni, nepogrešivi i
nedodirljivi. A trebali smo najprije očistiti sudstvo, pa tek onda
preostalima dati ogromne plate. Da danas radim ponovo, tako bih
napravila i to savjetujem. Vi imate šansu. Treba napraviti sistem
poziva sa izbornih lista, ako u SAD narod može odlučivati o životu i
smrti, može i kod nas o disciplinskim mjerama.
Sa druge strane, potrebno je napraviti veoma jasnu i preciznu uputu
šta se od sudija i tužioca traži i što treba da ispuni. Oni imaju
listu s jedne, i imaju porotu s druge strane. Suci i tužioci moraju
biti svjesni toga da moraju poštivati najviše moguće standarde, jer je
pravosuđe ključni problem naših zemalja. Porota gleda listu i odlučuje
- nisi ispunio radne obaveze, nisi sudio toliko i toliko predmeta u
tom i tom roku - otkaz. Nisi stavio presude na internet - otkaz. Ne
znam da li to morate u Crnoj Gori, ako ne, moraćete. Dakle, stroge,
jasne upute, mjere, pravila. Ako ćete ići krivično goniti sudije i
tužioce, najprije to ćete teško dokazati, drugo, sudije jedne druge
neće strogo kažnjavati. Ali, glavno nam je da takve isključimo iz
procesa. Dakle, disciplinske mjere su dovoljne.
VIJESTI Nema sumnje, u Crnoj Gori će početi istrage i procesi, ali
pogledajmo susjede, Hrvatsku, gdje su glavešine optužene, ali se
optužnice pred sudom ne drže. Kako potjerati tužioca da bolje radi?
MACOVEI Ali, kako vi znate da tužilac nije dobro obavio posao? Kako vi
to znate?
- U konsolidovanim demokratijama, važno je samo ono što kaže sudija -i
ništa drugo. Ali ni vi ni ja ne dolazimo iz konsolidovanih
demokratija. Moramo gledati na argumente. Pred deset dana u Rumunji je
uhapšena sudija Vrhonvnog suda i sad je u pritvoru pod optužbom da je
primila 300 hiljada eura mita. Moglo bi se tako nešto desiti i u
Hrvatskoj i u Crnoj Gori i u bilo kojoj novoj demokratiji. Ne može se
to preko noći popraviti. Ove stroge, stroge mjere, stroga pravila
trebaju trajati pet, šest, sedam, osam godina, deset. Tako se čisti
sistem. Ne treba se čuditi, samo čistiti,
Čistiti.
Ako postoji kontinuisani pritisak iz zemlje i iz međunarodne
zajednice, stvari se mijenjaju. Kad smo počeli u Rumuniji, sudije bi
vukli procese dvije, tri , četiri godine, onda bi ili dali uslovne
kazne, ili bi ih oslobađali. Kako se pritisak se pojacavao, a pogotovo
otkako EK je postavila verifikacijski mehanizam, najednom je krenulo.
Najednom, zadnjih pola godine, procesi traju mjesec dana, prestali su
sa uslovnim kaznama, nego stvarno šalje političare u zatvore.
Ali,da dodjemo do ovoga, trajalo je godinama. Pritisak iz zemlje i
Brisela je neophodan, jer političari ne vole da ih se istražuje. Oni
žele da ih se pusti da rade što vole, oni bi se sve ove
antikorupcijske napore da mogu, razmontirali.
Nadam se da u Crnoj Gori imate javnu deklaraciju interesa i imovine i primanja
VIJESTI: Naravno, na visokim javnim funkcijama, mora to da se podnese
račun javnosti.
MACOVEI Da, ali to moraju svi činovnici, policijaci, carinici,
tužiteljii, sudije, gradonačelnici, direktori. To je jako, jako važno.
Svi.
VIJESTI: Govorili ste uglavnom o sudijama, ali ipak, izvanredno je
važno da se nađu i dobri tužioci.
Macovei: Dovoljni su vam jedan ako je dobar. Jako je važno da shvatite
da i vrlo malen broj ljudi treba i može da učini čudo. Pitali ste
maloprije, što oni time dobivaju ako se u to upuste. Ništa ne
dobivaju. Tužioci moraju da budu tako hrabri da rizikuju svoje živote,
kao u Italiji. Znate i sami da to može biti borba za život i smrt. Ako
ste rodoljubi, krenut ćete u tu borbu, jer to je borba za vašu zemlju.
VIJESTI Treba li početi odozdo prema gore, kad se čisti korupcija ili obratno?
Macovei. Treba ići samo na krupno, ne rasipati se. Kad krenete,
spremite se da će trajati. To je borba koja traje godinama, pet, šest,
sedam godina, i ne smije se ustuknuti. Što bih vam još mogla
savjetovati? Promijenite administravinu podjelu zemlje, promijenite
granice opština, administrativna središta, ako je moguće. To je jako
važno za iskorijenjivanje čvrstih koruptivnih struktura, za razbijanje
mreža .Na primjer, u Rumuniji smo dosta postigli, kad smo to
napravili.
VIJESTI Kakva je uloga slobodne štampe u borbi protiv korupcije?
Macovei: Izvanredno važna - ako je stvarno slobodna. Korumpirana
štampa vam ne treba. Ali ako je slobodna, onda je jedan od ključnih
elemenata borbe.
Ponovo se vraćam na vaše pitanje, zašto da to radimo, zašto da se
borimo protiv korupcije ili kriminala? Zato jer ima trenutaka u
životu, kad se to mora. Ima generacija kojima je zadatak da preuzmu
odgovornost. Moramo rizikovati. Vi ste govorili o napadima na novinare
u vašim novinama. To je cijena rizika. Opasno je. Naravno, u
konkretnoj situaciji očigledno je da je potrebno imati policijsku
zaštitu, ali šire gledajući od toga, to je to, cijena. Ne bojte se,
jer niste bez saveznika. Tražite saveznike, dajte na znanje da imate
saveznike.
Nezavisno pravosuđe imaće saveznike u nezavisnim medijima i obratno.
Isto tako, međunarodna zajednica, ambasadori zemalja članica, vaši su
saveznici. Britanski, američki, njemački ambasadori biće na vašoj
strani. Jednako tako, strani investitori, na dulje staze, više će
voljeti poštenu nego nepoštenu zemlju. Europska komisija, Brisel, vaš
je saveznik.
VIJESTI Uskoro će EP usvojiti Rezoluciju o Crnoj Gori. U njoj se neće
poimence navesti, kao korupcijski primjer Telekom Crne Gore, iako se
radi o slučaju zbog kojeg su Deutsche Telekom i Magyar Telekom
kažnjeni na sudu u New Yorku. Evroparlamentarac vaše političke
grupacije EPP, Eduard Kukan, najprije je naveo i onda povukao ime iz
amandmana. Kakav je vaš stav o tome. Razumjela sam da je to učinjeno
jer EPP želi da se obezbijedi da dobivanje pregovora u junu proteče
glatko.
-MACOVEI : Ovu debatu sam malo površnije pratila, jer sam bila zauzeta
Makedonijom. Ali, ovako. U principu jesam za to da se javno obznane
kradljivci i budu izloženi preziru poštenih ljudi. Ali, moguće je
napraviti i kompromis, ako on vodi rezultatu. Stalno imajmo pred očima
rezultat. Ako je rezultat postignut, u ovom slučaju jest, kompanija
je imenovana, idemo dalje. Ne stojimo na mjestu, ne vrtimo se u krug.
Britanija i SAD imaju posebne zakone prema kojima je zabranjeno davati
mito u inostranstvu, i ako se desi da mite nekog u Singapuru ili
Podgorici, prijavićete i te će kompanije biti suđene po svojim
zakonima.
VIJESTI :EU je najavila da će početi pregovore s Dvadesetitrećim
poglavljem, koje se bavi transformacijom pravosuđa. Ipak, tu i tamo,
javljaju se sumnje, da li je EU još uvijek zainteresovana za
integraciju zemalja zapadnog Balkana. Da li zaista žele Crnu Goru? I
kako naći balans između toga da se zadrži pritisak iz Brisela koji
pomaže reformskim snagama, a da se proces evrointegracija ne zakoči.
MACOVEI Ne brinite, EU žele sve zemlje zapadnog Balkana koje prođu
reforme. I ne brinite, biće itekakav fokus na Crnu Goru. U Evropskoj
komisjii će odjeli za unutarnje poslove, za proširenje, za pravdu,
pratiti na svaki mogući tehnički detalj. Svi slučajevi korupcije za
koje se zna, bit će prevnuti i analizovani u Briselu. Isto tako, kao
kopci će paziti na javne nabavke. Evropska komisija i mi u Evropskom
parlamentu, mi smo saveznici.
Još nešto. Budite optimisti. Glavu gore! Proces evrointegracija
mijenja zemlju. Može trajati deset godina, možda i dulje, petnaest, da
se zemlja promijeni, ali sad ste na pravome putu. Šanse su se
otvorile.Ako postoji netko tko je u istočnoj Evropi napravio herojsko djelo za
svoju zemlju, onda je to rumunjska ministarka Monika Makovei, koja je
bila izabrana za ministarku pravosuđa kao neka vrst demokratskog
ukrasa, jer je dolazila iz NGO sektora, ali ubrzo je svoju
korupcijskim kriminalom preplavljenu zemlju,počela stvarno čistiti.
Izbjegla je barem jedan pokušaj atentata gasom u stanu. Na njenim
leđima, i na njenom relativno malom timu, Rumunija je puštena u
Evropsku uniju. Odmah drugi dan nakon učlanjenja, rumunjski parlament,
želeći se izvući od njenih istraga, oduzeo joj je ingerencije. Danas
je evroposlanik i dalje potpuno i beskompromisno posvećena pravdi.
Jedan kolega, nazvao ju je, zbog sitnog rasta i kombinacije
ozbiljnosti i jednostavnosti, krhkim samurajem. Monika Makovei je
vjerojatno, uz Lecha Wallesu i Vaclava Havela, jedan od rijetkih
pravih heroja tranzicije od komunizma prema modernoj demokraciji.
VIJESTI Gospođo Makovei, vi ste u Rumunjskoj, sa mjesta ministarke
pravde, pokrenuli fascinantan proces dekriminalizacije i čišćenja
korupcije za koji je malo tko vjerovao da je uopće moguć. Mislilo se
da je korupcija u Rumuniji, u bilo kojoj zemlji na Balkanu, nepšto što
je u našoj prirodi, da ne znamo drugačije. Ali, Crna Gora je mala
zemlja, može li imati dovoljno prostora za zamah za veliko čišćenje?
MACOVEI: Mislite, svi se poznaju, svi su povezani, teško je biti
nezavisan? To ne bi trebala biti prepreka transformaciji. Očigledna je
potreba razbijanja mreže korupcije, organiziranog kriminala, konflikta
interesa, i dakle, to treba učiniti. Ključno je da se nađu ljudi,
sudije, istražitelji, tužioci nezavisni profesionalci, spremni na
rizik. Postaviti institucije je neophodno, ali samo s tim nećete
nigdje, ako nemate ljude. U Rumunjskoj, mi koji smo tako odlučili,
odmah smo bili krenuli na 30 parlamentarnih poslanika i na zamjenika
premijera. Ti koje smo optužili, rugali su nam se, toliko su bili
sigurni u sebe,na početku.
VIJESTIToliki je cinizam u cijelom našem regionu, da mi se čini da
bi, kad bi regrutovali svoj tim danas na podrčuju zemalja bivše
Jugoslavije, da bi vam postavili pitanje - a gdje tu mene ima? Dakle,
u čemu su članovi vašeg tima vidjeli svoju korist?
MACOVEI : Željeli su se rukovoditi isključivo prema odgovornosti koju
nalaže njihova profesija. Nisu htjeli da ih se koči i da žive služeći
pokvarenim interesima. Ili da služe kukavičluku. Isto tako, to su
ljudi koji su rodoljubi. Dobrobit zemlje očigledno nije u tome da se
štite kriminalci.
VIJESTI Kako ste ih našli?
MACOVEI Gledala sam na karatkter čovjeka. Kad sam birala glavnog
tužioca održala sam seriju intervjua, na kojima je bio prisutan i
psiholog. Kad smo razgovarali o kandidatima, psiholog mi je potvrdio
moj utisak- evo, ovaj je vrlo jak čovjek, nezavisan, tvrdoglav, kao
stijena je, neće se savinuti, nece primati ni puno savjeta.
radit ce samo onako kako misli da treba. To je bio moj najbliži
saradnik, ali nikad ga nisam vidjela privatno, samo i isključivo
proceduralno i šta je rjeđe moguće.
Ne kažem da su svi koje sam izabrala biti takvi, ali uvijek se netko
nađe tko je voljan na sebe preuzeti rizik,. Takve tražite, takvi se
okupljajte. Pet , deset, trideset...tko zna? Koliko god ih nađete,
dobro je.
-U Crnoj Gori postoji jak reformski naboj, ali kako ga kanalizovati
da donese optimalan rezultat? Konkretno, u pravosuđu ?
MACOVEI: Morate rasforirmati ako niste sudijske organizacije. Oni su
dosta kooperativni kad se treba sakrivati ono sto nije dobro u
sistemu. U nijednoj bivsoj komunistickoj zemlji ne funkcionisu dobro.
To je tako. U Rumunjskoj, Bugarskoj, ali i u svim drugim zemljama, to
su vrlo natražnjačke grupe, koje se opiru svim promjenama,
Naime, pitanje je kako očisitti sudstvo? Cilj je čisto sudstvo.
Moja je sugestija da se sudije i tužioci sistematski disciplinski
sankcionišu sve do otkaza. Ali, to ne mogu raditi komiteti tužioca ili
sudaca, jer se oni, pokazalo se, međusobno štite. Isto tako, ne želimo
ni da im sude političari.Kod nas u Rumuniji, niti civlini sektor nije
se pokazao jer su i oni bili povezani sa nekom partijom. Dakle, sve
nam to otpada. Ostaje nam samo narod. Predlažem da uvedemo ljude sa
izbornih lista, i da stvorimo disciplinske komisije, kao građanske
porote.
VIJESTI: To ste imali u Rumuniji?
MACOVEI Ne, ali smo trebali. Ovako, posvuda smo dali sudijama ogromne
plate, i oni su odmah povjerovali da su genijalni, nepogrešivi i
nedodirljivi. A trebali smo najprije očistiti sudstvo, pa tek onda
preostalima dati ogromne plate. Da danas radim ponovo, tako bih
napravila i to savjetujem. Vi imate šansu. Treba napraviti sistem
poziva sa izbornih lista, ako u SAD narod može odlučivati o životu i
smrti, može i kod nas o disciplinskim mjerama.
Sa druge strane, potrebno je napraviti veoma jasnu i preciznu uputu
šta se od sudija i tužioca traži i što treba da ispuni. Oni imaju
listu s jedne, i imaju porotu s druge strane. Suci i tužioci moraju
biti svjesni toga da moraju poštivati najviše moguće standarde, jer je
pravosuđe ključni problem naših zemalja. Porota gleda listu i odlučuje
- nisi ispunio radne obaveze, nisi sudio toliko i toliko predmeta u
tom i tom roku - otkaz. Nisi stavio presude na internet - otkaz. Ne
znam da li to morate u Crnoj Gori, ako ne, moraćete. Dakle, stroge,
jasne upute, mjere, pravila. Ako ćete ići krivično goniti sudije i
tužioce, najprije to ćete teško dokazati, drugo, sudije jedne druge
neće strogo kažnjavati. Ali, glavno nam je da takve isključimo iz
procesa. Dakle, disciplinske mjere su dovoljne.
VIJESTI Nema sumnje, u Crnoj Gori će početi istrage i procesi, ali
pogledajmo susjede, Hrvatsku, gdje su glavešine optužene, ali se
optužnice pred sudom ne drže. Kako potjerati tužioca da bolje radi?
MACOVEI Ali, kako vi znate da tužilac nije dobro obavio posao? Kako vi
to znate?
- U konsolidovanim demokratijama, važno je samo ono što kaže sudija -i
ništa drugo. Ali ni vi ni ja ne dolazimo iz konsolidovanih
demokratija. Moramo gledati na argumente. Pred deset dana u Rumunji je
uhapšena sudija Vrhonvnog suda i sad je u pritvoru pod optužbom da je
primila 300 hiljada eura mita. Moglo bi se tako nešto desiti i u
Hrvatskoj i u Crnoj Gori i u bilo kojoj novoj demokratiji. Ne može se
to preko noći popraviti. Ove stroge, stroge mjere, stroga pravila
trebaju trajati pet, šest, sedam, osam godina, deset. Tako se čisti
sistem. Ne treba se čuditi, samo čistiti,
Čistiti.
Ako postoji kontinuisani pritisak iz zemlje i iz međunarodne
zajednice, stvari se mijenjaju. Kad smo počeli u Rumuniji, sudije bi
vukli procese dvije, tri , četiri godine, onda bi ili dali uslovne
kazne, ili bi ih oslobađali. Kako se pritisak se pojacavao, a pogotovo
otkako EK je postavila verifikacijski mehanizam, najednom je krenulo.
Najednom, zadnjih pola godine, procesi traju mjesec dana, prestali su
sa uslovnim kaznama, nego stvarno šalje političare u zatvore.
Ali,da dodjemo do ovoga, trajalo je godinama. Pritisak iz zemlje i
Brisela je neophodan, jer političari ne vole da ih se istražuje. Oni
žele da ih se pusti da rade što vole, oni bi se sve ove
antikorupcijske napore da mogu, razmontirali.
Nadam se da u Crnoj Gori imate javnu deklaraciju interesa i imovine i primanja
VIJESTI: Naravno, na visokim javnim funkcijama, mora to da se podnese
račun javnosti.
MACOVEI Da, ali to moraju svi činovnici, policijaci, carinici,
tužiteljii, sudije, gradonačelnici, direktori. To je jako, jako važno.
Svi.
VIJESTI: Govorili ste uglavnom o sudijama, ali ipak, izvanredno je
važno da se nađu i dobri tužioci.
Macovei: Dovoljni su vam jedan ako je dobar. Jako je važno da shvatite
da i vrlo malen broj ljudi treba i može da učini čudo. Pitali ste
maloprije, što oni time dobivaju ako se u to upuste. Ništa ne
dobivaju. Tužioci moraju da budu tako hrabri da rizikuju svoje živote,
kao u Italiji. Znate i sami da to može biti borba za život i smrt. Ako
ste rodoljubi, krenut ćete u tu borbu, jer to je borba za vašu zemlju.
VIJESTI Treba li početi odozdo prema gore, kad se čisti korupcija ili obratno?
Macovei. Treba ići samo na krupno, ne rasipati se. Kad krenete,
spremite se da će trajati. To je borba koja traje godinama, pet, šest,
sedam godina, i ne smije se ustuknuti. Što bih vam još mogla
savjetovati? Promijenite administravinu podjelu zemlje, promijenite
granice opština, administrativna središta, ako je moguće. To je jako
važno za iskorijenjivanje čvrstih koruptivnih struktura, za razbijanje
mreža .Na primjer, u Rumuniji smo dosta postigli, kad smo to
napravili.
VIJESTI Kakva je uloga slobodne štampe u borbi protiv korupcije?
Macovei: Izvanredno važna - ako je stvarno slobodna. Korumpirana
štampa vam ne treba. Ali ako je slobodna, onda je jedan od ključnih
elemenata borbe.
Ponovo se vraćam na vaše pitanje, zašto da to radimo, zašto da se
borimo protiv korupcije ili kriminala? Zato jer ima trenutaka u
životu, kad se to mora. Ima generacija kojima je zadatak da preuzmu
odgovornost. Moramo rizikovati. Vi ste govorili o napadima na novinare
u vašim novinama. To je cijena rizika. Opasno je. Naravno, u
konkretnoj situaciji očigledno je da je potrebno imati policijsku
zaštitu, ali šire gledajući od toga, to je to, cijena. Ne bojte se,
jer niste bez saveznika. Tražite saveznike, dajte na znanje da imate
saveznike.
Nezavisno pravosuđe imaće saveznike u nezavisnim medijima i obratno.
Isto tako, međunarodna zajednica, ambasadori zemalja članica, vaši su
saveznici. Britanski, američki, njemački ambasadori biće na vašoj
strani. Jednako tako, strani investitori, na dulje staze, više će
voljeti poštenu nego nepoštenu zemlju. Europska komisija, Brisel, vaš
je saveznik.
VIJESTI Uskoro će EP usvojiti Rezoluciju o Crnoj Gori. U njoj se neće
poimence navesti, kao korupcijski primjer Telekom Crne Gore, iako se
radi o slučaju zbog kojeg su Deutsche Telekom i Magyar Telekom
kažnjeni na sudu u New Yorku. Evroparlamentarac vaše političke
grupacije EPP, Eduard Kukan, najprije je naveo i onda povukao ime iz
amandmana. Kakav je vaš stav o tome. Razumjela sam da je to učinjeno
jer EPP želi da se obezbijedi da dobivanje pregovora u junu proteče
glatko.
-MACOVEI : Ovu debatu sam malo površnije pratila, jer sam bila zauzeta
Makedonijom. Ali, ovako. U principu jesam za to da se javno obznane
kradljivci i budu izloženi preziru poštenih ljudi. Ali, moguće je
napraviti i kompromis, ako on vodi rezultatu. Stalno imajmo pred očima
rezultat. Ako je rezultat postignut, u ovom slučaju jest, kompanija
je imenovana, idemo dalje. Ne stojimo na mjestu, ne vrtimo se u krug.
Britanija i SAD imaju posebne zakone prema kojima je zabranjeno davati
mito u inostranstvu, i ako se desi da mite nekog u Singapuru ili
Podgorici, prijavićete i te će kompanije biti suđene po svojim
zakonima.
VIJESTI :EU je najavila da će početi pregovore s Dvadesetitrećim
poglavljem, koje se bavi transformacijom pravosuđa. Ipak, tu i tamo,
javljaju se sumnje, da li je EU još uvijek zainteresovana za
integraciju zemalja zapadnog Balkana. Da li zaista žele Crnu Goru? I
kako naći balans između toga da se zadrži pritisak iz Brisela koji
pomaže reformskim snagama, a da se proces evrointegracija ne zakoči.
MACOVEI Ne brinite, EU žele sve zemlje zapadnog Balkana koje prođu
reforme. I ne brinite, biće itekakav fokus na Crnu Goru. U Evropskoj
komisjii će odjeli za unutarnje poslove, za proširenje, za pravdu,
pratiti na svaki mogući tehnički detalj. Svi slučajevi korupcije za
koje se zna, bit će prevnuti i analizovani u Briselu. Isto tako, kao
kopci će paziti na javne nabavke. Evropska komisija i mi u Evropskom
parlamentu, mi smo saveznici.
Još nešto. Budite optimisti. Glavu gore! Proces evrointegracija
mijenja zemlju. Može trajati deset godina, možda i dulje, petnaest, da
se zemlja promijeni, ali sad ste na pravome putu. Šanse su se
otvorile.
No comments:
Post a Comment