Mar 29, 2012

Monica Macovei o borbi protiv korupcije

Ako postoji netko tko je u istočnoj Evropi napravio herojsko djelo za
svoju zemlju, onda je to rumunjska ministarka Monika Makovei, koja je
bila izabrana za ministarku pravosuđa kao neka vrst demokratskog
ukrasa, jer je dolazila iz NGO sektora, ali ubrzo je svoju
korupcijskim kriminalom preplavljenu zemlju,počela stvarno čistiti.
Izbjegla je barem jedan pokušaj atentata gasom u stanu. Na njenim
leđima, i na njenom relativno malom timu, Rumunija je puštena u
Evropsku uniju. Odmah drugi dan nakon učlanjenja, rumunjski parlament,
želeći se izvući od njenih istraga, oduzeo joj je ingerencije. Danas
je evroposlanik i dalje potpuno i beskompromisno posvećena pravdi.
Jedan kolega, nazvao ju je, zbog sitnog rasta i kombinacije
ozbiljnosti i jednostavnosti, krhkim samurajem. Monika Makovei je
vjerojatno, uz Lecha Wallesu i Vaclava Havela, jedan od rijetkih
pravih heroja tranzicije od komunizma prema modernoj demokraciji.

VIJESTI Gospođo Makovei, vi ste u Rumunjskoj, sa mjesta ministarke
pravde, pokrenuli fascinantan proces dekriminalizacije i čišćenja
korupcije za koji je malo tko vjerovao da je uopće moguć. Mislilo se
da je korupcija u Rumuniji, u bilo kojoj zemlji na Balkanu, nepšto što
je u našoj prirodi, da ne znamo drugačije. Ali, Crna Gora je mala
zemlja, može li imati dovoljno prostora za zamah za veliko čišćenje?

MACOVEI: Mislite, svi se poznaju, svi su povezani, teško je biti
nezavisan? To ne bi trebala biti prepreka transformaciji. Očigledna je
potreba razbijanja mreže korupcije, organiziranog kriminala, konflikta
interesa, i  dakle, to treba učiniti.  Ključno je da se nađu ljudi,
sudije, istražitelji, tužioci nezavisni profesionalci, spremni na
rizik. Postaviti institucije je neophodno, ali samo s tim nećete
nigdje, ako nemate ljude. U Rumunjskoj, mi koji smo tako odlučili,
odmah smo bili krenuli na 30 parlamentarnih poslanika i na zamjenika
premijera. Ti koje smo optužili, rugali su nam se, toliko su bili
sigurni u sebe,na početku.

 VIJESTIToliki je cinizam u cijelom našem regionu, da mi se čini da
bi, kad bi regrutovali svoj tim danas na podrčuju zemalja bivše
Jugoslavije, da bi vam postavili pitanje - a gdje tu mene ima? Dakle,
u čemu su članovi vašeg tima vidjeli svoju korist?


MACOVEI : Željeli su se rukovoditi isključivo prema odgovornosti koju
nalaže njihova profesija. Nisu htjeli da ih se koči i da žive služeći
pokvarenim interesima. Ili da služe kukavičluku. Isto tako, to su
ljudi koji su rodoljubi. Dobrobit zemlje očigledno nije u tome da se
štite kriminalci.

VIJESTI Kako ste ih našli?

MACOVEI Gledala sam na karatkter čovjeka. Kad sam birala glavnog
tužioca održala sam seriju intervjua, na kojima je bio prisutan i
psiholog. Kad smo razgovarali o kandidatima,  psiholog mi je potvrdio
moj utisak- evo, ovaj je vrlo jak čovjek, nezavisan, tvrdoglav, kao
stijena je, neće se savinuti,  nece primati ni puno savjeta.
radit ce samo onako kako misli da treba. To je bio moj najbliži
saradnik, ali nikad ga nisam vidjela privatno, samo i isključivo
proceduralno i šta je rjeđe moguće.

Ne kažem da su svi koje sam izabrala biti takvi, ali uvijek se netko
nađe tko je voljan na sebe preuzeti rizik,. Takve tražite, takvi se
okupljajte. Pet , deset, trideset...tko zna? Koliko god ih nađete,
dobro je.

-U Crnoj Gori postoji  jak reformski naboj, ali kako ga kanalizovati
da donese optimalan rezultat? Konkretno, u pravosuđu ?

MACOVEI: Morate rasforirmati ako niste sudijske organizacije. Oni su
dosta kooperativni kad se treba sakrivati ono sto nije dobro u
sistemu. U nijednoj bivsoj komunistickoj zemlji ne funkcionisu dobro.
To je tako. U Rumunjskoj, Bugarskoj, ali i u svim drugim zemljama, to
su vrlo natražnjačke grupe, koje se opiru svim promjenama,
Naime, pitanje je kako očisitti sudstvo? Cilj je čisto sudstvo.

Moja je sugestija da se sudije i tužioci sistematski disciplinski
sankcionišu sve do otkaza. Ali, to ne mogu raditi komiteti tužioca ili
sudaca, jer se oni, pokazalo se, međusobno štite. Isto tako, ne želimo
ni da im sude političari.Kod nas u Rumuniji, niti civlini sektor nije
se pokazao jer su i oni bili povezani sa nekom partijom. Dakle, sve
nam to otpada. Ostaje nam samo narod. Predlažem da uvedemo ljude sa
izbornih lista, i da stvorimo disciplinske komisije, kao građanske
porote.

VIJESTI: To ste imali u Rumuniji?

MACOVEI Ne, ali smo trebali. Ovako, posvuda smo dali sudijama ogromne
plate, i oni su odmah povjerovali da su genijalni, nepogrešivi i
nedodirljivi. A trebali smo najprije očistiti sudstvo, pa tek onda
preostalima dati ogromne plate. Da danas radim ponovo, tako bih
napravila i to savjetujem. Vi imate šansu. Treba napraviti sistem
poziva sa izbornih lista, ako u SAD narod može odlučivati o životu i
smrti, može i kod nas o disciplinskim mjerama.

Sa druge strane, potrebno je napraviti veoma jasnu i preciznu uputu
šta se od sudija i tužioca traži i što treba da ispuni. Oni imaju
listu s jedne, i imaju porotu s druge strane. Suci i tužioci moraju
biti svjesni toga da moraju poštivati najviše moguće standarde, jer je
pravosuđe ključni problem naših zemalja. Porota gleda listu i odlučuje
- nisi ispunio radne obaveze, nisi sudio toliko i toliko predmeta u
tom i tom roku - otkaz. Nisi stavio presude na internet - otkaz. Ne
znam da li to morate u Crnoj Gori, ako ne, moraćete. Dakle, stroge,
jasne upute, mjere, pravila. Ako ćete ići krivično goniti sudije i
tužioce, najprije to ćete teško dokazati, drugo, sudije jedne druge
neće strogo kažnjavati. Ali, glavno nam je da takve isključimo iz
procesa. Dakle, disciplinske mjere su dovoljne.

VIJESTI Nema sumnje, u Crnoj Gori će početi istrage i procesi, ali
pogledajmo susjede, Hrvatsku, gdje su glavešine optužene, ali se
optužnice pred sudom ne drže. Kako potjerati tužioca da bolje radi?

MACOVEI Ali, kako vi znate da tužilac nije dobro obavio posao? Kako vi
to znate?

- U konsolidovanim demokratijama, važno je samo ono što kaže sudija -i
ništa drugo. Ali ni vi ni ja ne dolazimo iz konsolidovanih
demokratija. Moramo gledati na argumente. Pred deset dana u Rumunji je
uhapšena sudija Vrhonvnog suda i sad je u pritvoru pod optužbom da je
primila 300 hiljada eura mita. Moglo bi se tako nešto desiti i u
Hrvatskoj i u Crnoj Gori i u bilo kojoj novoj demokratiji. Ne može se
to preko noći popraviti. Ove stroge, stroge mjere, stroga pravila
trebaju trajati pet, šest, sedam, osam godina, deset. Tako se čisti
sistem. Ne treba se čuditi, samo čistiti,
Čistiti.
Ako  postoji kontinuisani pritisak iz zemlje i iz međunarodne
zajednice, stvari se mijenjaju. Kad smo počeli u Rumuniji,  sudije bi
vukli procese dvije, tri , četiri godine, onda bi ili dali uslovne
kazne, ili bi ih oslobađali. Kako se pritisak se pojacavao, a pogotovo
otkako EK je postavila verifikacijski mehanizam, najednom je krenulo.
Najednom, zadnjih pola godine, procesi traju mjesec dana, prestali su
sa uslovnim kaznama, nego stvarno šalje političare u zatvore.
Ali,da dodjemo do ovoga, trajalo je godinama. Pritisak iz zemlje i
Brisela je neophodan, jer političari ne vole da ih se istražuje. Oni
žele da ih se pusti da rade što vole, oni bi se sve ove
antikorupcijske napore da mogu, razmontirali.

Nadam se da u Crnoj Gori  imate javnu deklaraciju interesa i imovine i primanja

VIJESTI: Naravno, na visokim javnim funkcijama, mora to da se podnese
račun javnosti.

MACOVEI Da, ali to moraju svi  činovnici, policijaci, carinici,
tužiteljii, sudije, gradonačelnici, direktori. To je jako, jako važno.
Svi.

VIJESTI: Govorili ste uglavnom o sudijama,  ali ipak, izvanredno je
važno da se nađu i dobri tužioci.

Macovei: Dovoljni su vam jedan ako je dobar. Jako je važno da shvatite
da i vrlo malen broj ljudi treba i može da učini čudo. Pitali ste
maloprije, što oni time dobivaju ako se u to upuste. Ništa ne
dobivaju. Tužioci moraju da budu tako hrabri da rizikuju svoje živote,
kao u Italiji. Znate i sami da to može biti borba za život i smrt. Ako
ste rodoljubi, krenut ćete u tu borbu, jer to je borba za vašu zemlju.

VIJESTI Treba li početi odozdo prema gore, kad se čisti korupcija ili obratno?

Macovei. Treba ići samo na krupno, ne rasipati se. Kad krenete,
spremite se da će trajati. To je borba koja traje godinama, pet, šest,
sedam godina, i ne smije se ustuknuti.  Što bih vam još mogla
savjetovati? Promijenite administravinu podjelu zemlje, promijenite
granice opština, administrativna središta, ako je moguće. To je jako
važno za iskorijenjivanje čvrstih koruptivnih struktura, za razbijanje
mreža .Na primjer, u Rumuniji smo dosta postigli, kad smo to
napravili.

VIJESTI Kakva je uloga slobodne štampe u borbi protiv korupcije?
Macovei: Izvanredno važna - ako je stvarno slobodna. Korumpirana
štampa vam ne treba.  Ali ako je slobodna, onda je jedan od ključnih
elemenata borbe.

Ponovo se vraćam na vaše pitanje, zašto da to radimo, zašto da se
borimo protiv korupcije ili kriminala? Zato jer ima trenutaka u
životu, kad se to mora. Ima generacija kojima je zadatak da preuzmu
odgovornost. Moramo rizikovati. Vi ste govorili o napadima na novinare
u vašim novinama. To je cijena rizika. Opasno je. Naravno, u
konkretnoj situaciji očigledno je da je potrebno imati policijsku
zaštitu, ali šire gledajući od toga, to je to, cijena. Ne bojte se,
jer niste bez saveznika. Tražite saveznike, dajte na znanje da imate
saveznike.

Nezavisno pravosuđe imaće saveznike u nezavisnim medijima i obratno.
Isto tako, međunarodna zajednica, ambasadori zemalja članica, vaši su
saveznici. Britanski, američki, njemački ambasadori biće na vašoj
strani. Jednako tako, strani investitori, na dulje staze, više će
voljeti poštenu nego nepoštenu zemlju. Europska komisija, Brisel, vaš
je saveznik.

VIJESTI Uskoro će EP usvojiti  Rezoluciju o Crnoj Gori. U njoj se neće
poimence navesti, kao korupcijski primjer Telekom Crne Gore, iako se
radi o slučaju zbog kojeg su Deutsche Telekom i Magyar Telekom
kažnjeni na sudu u New Yorku. Evroparlamentarac vaše političke
grupacije EPP, Eduard Kukan, najprije je naveo i onda povukao ime iz
amandmana. Kakav je vaš stav o tome. Razumjela sam da je to učinjeno
jer EPP želi da se obezbijedi da dobivanje pregovora u junu proteče
glatko.

-MACOVEI : Ovu debatu sam malo površnije pratila, jer sam bila zauzeta
Makedonijom. Ali, ovako. U principu jesam za to da se javno obznane
kradljivci i budu izloženi preziru poštenih ljudi. Ali, moguće je
napraviti i kompromis, ako on vodi rezultatu. Stalno imajmo pred očima
rezultat.  Ako je rezultat postignut, u ovom slučaju jest, kompanija
je imenovana, idemo dalje. Ne stojimo na mjestu, ne vrtimo se u krug.
Britanija i SAD imaju posebne zakone prema kojima je zabranjeno davati
mito u inostranstvu, i ako se desi da mite nekog u Singapuru ili
Podgorici, prijavićete i te će kompanije biti suđene po svojim
zakonima.


VIJESTI :EU je najavila da će početi pregovore s Dvadesetitrećim
poglavljem, koje se bavi transformacijom pravosuđa. Ipak, tu i tamo,
javljaju se sumnje, da li je EU još uvijek zainteresovana za
integraciju zemalja zapadnog Balkana. Da li zaista žele Crnu Goru? I
kako naći balans između toga da se zadrži pritisak iz Brisela koji
pomaže reformskim snagama, a da se proces evrointegracija ne zakoči.

MACOVEI  Ne brinite, EU  žele sve zemlje zapadnog Balkana koje prođu
reforme. I ne brinite, biće itekakav fokus na Crnu Goru. U Evropskoj
komisjii će odjeli za unutarnje poslove, za proširenje, za pravdu,
pratiti na svaki mogući tehnički detalj. Svi slučajevi korupcije za
koje se zna, bit će prevnuti i analizovani u Briselu. Isto tako, kao
kopci će paziti na javne nabavke. Evropska komisija i mi u Evropskom
parlamentu, mi smo saveznici.
Još nešto. Budite optimisti. Glavu gore! Proces evrointegracija
mijenja zemlju. Može trajati deset godina, možda i dulje, petnaest, da
se zemlja promijeni, ali sad ste na pravome putu. Šanse su se
otvorile.
Ako postoji netko tko je u istočnoj Evropi napravio herojsko djelo za
svoju zemlju, onda je to rumunjska ministarka Monika Makovei, koja je
bila izabrana za ministarku pravosuđa kao neka vrst demokratskog
ukrasa, jer je dolazila iz NGO sektora, ali ubrzo je svoju
korupcijskim kriminalom preplavljenu zemlju,počela stvarno čistiti.
Izbjegla je barem jedan pokušaj atentata gasom u stanu. Na njenim
leđima, i na njenom relativno malom timu, Rumunija je puštena u
Evropsku uniju. Odmah drugi dan nakon učlanjenja, rumunjski parlament,
želeći se izvući od njenih istraga, oduzeo joj je ingerencije. Danas
je evroposlanik i dalje potpuno i beskompromisno posvećena pravdi.
Jedan kolega, nazvao ju je, zbog sitnog rasta i kombinacije
ozbiljnosti i jednostavnosti, krhkim samurajem. Monika Makovei je
vjerojatno, uz Lecha Wallesu i Vaclava Havela, jedan od rijetkih
pravih heroja tranzicije od komunizma prema modernoj demokraciji.

VIJESTI Gospođo Makovei, vi ste u Rumunjskoj, sa mjesta ministarke
pravde, pokrenuli fascinantan proces dekriminalizacije i čišćenja
korupcije za koji je malo tko vjerovao da je uopće moguć. Mislilo se
da je korupcija u Rumuniji, u bilo kojoj zemlji na Balkanu, nepšto što
je u našoj prirodi, da ne znamo drugačije. Ali, Crna Gora je mala
zemlja, može li imati dovoljno prostora za zamah za veliko čišćenje?

MACOVEI: Mislite, svi se poznaju, svi su povezani, teško je biti
nezavisan? To ne bi trebala biti prepreka transformaciji. Očigledna je
potreba razbijanja mreže korupcije, organiziranog kriminala, konflikta
interesa, i  dakle, to treba učiniti.  Ključno je da se nađu ljudi,
sudije, istražitelji, tužioci nezavisni profesionalci, spremni na
rizik. Postaviti institucije je neophodno, ali samo s tim nećete
nigdje, ako nemate ljude. U Rumunjskoj, mi koji smo tako odlučili,
odmah smo bili krenuli na 30 parlamentarnih poslanika i na zamjenika
premijera. Ti koje smo optužili, rugali su nam se, toliko su bili
sigurni u sebe,na početku.

 VIJESTIToliki je cinizam u cijelom našem regionu, da mi se čini da
bi, kad bi regrutovali svoj tim danas na podrčuju zemalja bivše
Jugoslavije, da bi vam postavili pitanje - a gdje tu mene ima? Dakle,
u čemu su članovi vašeg tima vidjeli svoju korist?


MACOVEI : Željeli su se rukovoditi isključivo prema odgovornosti koju
nalaže njihova profesija. Nisu htjeli da ih se koči i da žive služeći
pokvarenim interesima. Ili da služe kukavičluku. Isto tako, to su
ljudi koji su rodoljubi. Dobrobit zemlje očigledno nije u tome da se
štite kriminalci.

VIJESTI Kako ste ih našli?

MACOVEI Gledala sam na karatkter čovjeka. Kad sam birala glavnog
tužioca održala sam seriju intervjua, na kojima je bio prisutan i
psiholog. Kad smo razgovarali o kandidatima,  psiholog mi je potvrdio
moj utisak- evo, ovaj je vrlo jak čovjek, nezavisan, tvrdoglav, kao
stijena je, neće se savinuti,  nece primati ni puno savjeta.
radit ce samo onako kako misli da treba. To je bio moj najbliži
saradnik, ali nikad ga nisam vidjela privatno, samo i isključivo
proceduralno i šta je rjeđe moguće.

Ne kažem da su svi koje sam izabrala biti takvi, ali uvijek se netko
nađe tko je voljan na sebe preuzeti rizik,. Takve tražite, takvi se
okupljajte. Pet , deset, trideset...tko zna? Koliko god ih nađete,
dobro je.

-U Crnoj Gori postoji  jak reformski naboj, ali kako ga kanalizovati
da donese optimalan rezultat? Konkretno, u pravosuđu ?

MACOVEI: Morate rasforirmati ako niste sudijske organizacije. Oni su
dosta kooperativni kad se treba sakrivati ono sto nije dobro u
sistemu. U nijednoj bivsoj komunistickoj zemlji ne funkcionisu dobro.
To je tako. U Rumunjskoj, Bugarskoj, ali i u svim drugim zemljama, to
su vrlo natražnjačke grupe, koje se opiru svim promjenama,
Naime, pitanje je kako očisitti sudstvo? Cilj je čisto sudstvo.

Moja je sugestija da se sudije i tužioci sistematski disciplinski
sankcionišu sve do otkaza. Ali, to ne mogu raditi komiteti tužioca ili
sudaca, jer se oni, pokazalo se, međusobno štite. Isto tako, ne želimo
ni da im sude političari.Kod nas u Rumuniji, niti civlini sektor nije
se pokazao jer su i oni bili povezani sa nekom partijom. Dakle, sve
nam to otpada. Ostaje nam samo narod. Predlažem da uvedemo ljude sa
izbornih lista, i da stvorimo disciplinske komisije, kao građanske
porote.

VIJESTI: To ste imali u Rumuniji?

MACOVEI Ne, ali smo trebali. Ovako, posvuda smo dali sudijama ogromne
plate, i oni su odmah povjerovali da su genijalni, nepogrešivi i
nedodirljivi. A trebali smo najprije očistiti sudstvo, pa tek onda
preostalima dati ogromne plate. Da danas radim ponovo, tako bih
napravila i to savjetujem. Vi imate šansu. Treba napraviti sistem
poziva sa izbornih lista, ako u SAD narod može odlučivati o životu i
smrti, može i kod nas o disciplinskim mjerama.

Sa druge strane, potrebno je napraviti veoma jasnu i preciznu uputu
šta se od sudija i tužioca traži i što treba da ispuni. Oni imaju
listu s jedne, i imaju porotu s druge strane. Suci i tužioci moraju
biti svjesni toga da moraju poštivati najviše moguće standarde, jer je
pravosuđe ključni problem naših zemalja. Porota gleda listu i odlučuje
- nisi ispunio radne obaveze, nisi sudio toliko i toliko predmeta u
tom i tom roku - otkaz. Nisi stavio presude na internet - otkaz. Ne
znam da li to morate u Crnoj Gori, ako ne, moraćete. Dakle, stroge,
jasne upute, mjere, pravila. Ako ćete ići krivično goniti sudije i
tužioce, najprije to ćete teško dokazati, drugo, sudije jedne druge
neće strogo kažnjavati. Ali, glavno nam je da takve isključimo iz
procesa. Dakle, disciplinske mjere su dovoljne.

VIJESTI Nema sumnje, u Crnoj Gori će početi istrage i procesi, ali
pogledajmo susjede, Hrvatsku, gdje su glavešine optužene, ali se
optužnice pred sudom ne drže. Kako potjerati tužioca da bolje radi?

MACOVEI Ali, kako vi znate da tužilac nije dobro obavio posao? Kako vi
to znate?

- U konsolidovanim demokratijama, važno je samo ono što kaže sudija -i
ništa drugo. Ali ni vi ni ja ne dolazimo iz konsolidovanih
demokratija. Moramo gledati na argumente. Pred deset dana u Rumunji je
uhapšena sudija Vrhonvnog suda i sad je u pritvoru pod optužbom da je
primila 300 hiljada eura mita. Moglo bi se tako nešto desiti i u
Hrvatskoj i u Crnoj Gori i u bilo kojoj novoj demokratiji. Ne može se
to preko noći popraviti. Ove stroge, stroge mjere, stroga pravila
trebaju trajati pet, šest, sedam, osam godina, deset. Tako se čisti
sistem. Ne treba se čuditi, samo čistiti,
Čistiti.
Ako  postoji kontinuisani pritisak iz zemlje i iz međunarodne
zajednice, stvari se mijenjaju. Kad smo počeli u Rumuniji,  sudije bi
vukli procese dvije, tri , četiri godine, onda bi ili dali uslovne
kazne, ili bi ih oslobađali. Kako se pritisak se pojacavao, a pogotovo
otkako EK je postavila verifikacijski mehanizam, najednom je krenulo.
Najednom, zadnjih pola godine, procesi traju mjesec dana, prestali su
sa uslovnim kaznama, nego stvarno šalje političare u zatvore.
Ali,da dodjemo do ovoga, trajalo je godinama. Pritisak iz zemlje i
Brisela je neophodan, jer političari ne vole da ih se istražuje. Oni
žele da ih se pusti da rade što vole, oni bi se sve ove
antikorupcijske napore da mogu, razmontirali.

Nadam se da u Crnoj Gori  imate javnu deklaraciju interesa i imovine i primanja

VIJESTI: Naravno, na visokim javnim funkcijama, mora to da se podnese
račun javnosti.

MACOVEI Da, ali to moraju svi  činovnici, policijaci, carinici,
tužiteljii, sudije, gradonačelnici, direktori. To je jako, jako važno.
Svi.

VIJESTI: Govorili ste uglavnom o sudijama,  ali ipak, izvanredno je
važno da se nađu i dobri tužioci.

Macovei: Dovoljni su vam jedan ako je dobar. Jako je važno da shvatite
da i vrlo malen broj ljudi treba i može da učini čudo. Pitali ste
maloprije, što oni time dobivaju ako se u to upuste. Ništa ne
dobivaju. Tužioci moraju da budu tako hrabri da rizikuju svoje živote,
kao u Italiji. Znate i sami da to može biti borba za život i smrt. Ako
ste rodoljubi, krenut ćete u tu borbu, jer to je borba za vašu zemlju.

VIJESTI Treba li početi odozdo prema gore, kad se čisti korupcija ili obratno?

Macovei. Treba ići samo na krupno, ne rasipati se. Kad krenete,
spremite se da će trajati. To je borba koja traje godinama, pet, šest,
sedam godina, i ne smije se ustuknuti.  Što bih vam još mogla
savjetovati? Promijenite administravinu podjelu zemlje, promijenite
granice opština, administrativna središta, ako je moguće. To je jako
važno za iskorijenjivanje čvrstih koruptivnih struktura, za razbijanje
mreža .Na primjer, u Rumuniji smo dosta postigli, kad smo to
napravili.

VIJESTI Kakva je uloga slobodne štampe u borbi protiv korupcije?
Macovei: Izvanredno važna - ako je stvarno slobodna. Korumpirana
štampa vam ne treba.  Ali ako je slobodna, onda je jedan od ključnih
elemenata borbe.

Ponovo se vraćam na vaše pitanje, zašto da to radimo, zašto da se
borimo protiv korupcije ili kriminala? Zato jer ima trenutaka u
životu, kad se to mora. Ima generacija kojima je zadatak da preuzmu
odgovornost. Moramo rizikovati. Vi ste govorili o napadima na novinare
u vašim novinama. To je cijena rizika. Opasno je. Naravno, u
konkretnoj situaciji očigledno je da je potrebno imati policijsku
zaštitu, ali šire gledajući od toga, to je to, cijena. Ne bojte se,
jer niste bez saveznika. Tražite saveznike, dajte na znanje da imate
saveznike.

Nezavisno pravosuđe imaće saveznike u nezavisnim medijima i obratno.
Isto tako, međunarodna zajednica, ambasadori zemalja članica, vaši su
saveznici. Britanski, američki, njemački ambasadori biće na vašoj
strani. Jednako tako, strani investitori, na dulje staze, više će
voljeti poštenu nego nepoštenu zemlju. Europska komisija, Brisel, vaš
je saveznik.

VIJESTI Uskoro će EP usvojiti  Rezoluciju o Crnoj Gori. U njoj se neće
poimence navesti, kao korupcijski primjer Telekom Crne Gore, iako se
radi o slučaju zbog kojeg su Deutsche Telekom i Magyar Telekom
kažnjeni na sudu u New Yorku. Evroparlamentarac vaše političke
grupacije EPP, Eduard Kukan, najprije je naveo i onda povukao ime iz
amandmana. Kakav je vaš stav o tome. Razumjela sam da je to učinjeno
jer EPP želi da se obezbijedi da dobivanje pregovora u junu proteče
glatko.

-MACOVEI : Ovu debatu sam malo površnije pratila, jer sam bila zauzeta
Makedonijom. Ali, ovako. U principu jesam za to da se javno obznane
kradljivci i budu izloženi preziru poštenih ljudi. Ali, moguće je
napraviti i kompromis, ako on vodi rezultatu. Stalno imajmo pred očima
rezultat.  Ako je rezultat postignut, u ovom slučaju jest, kompanija
je imenovana, idemo dalje. Ne stojimo na mjestu, ne vrtimo se u krug.
Britanija i SAD imaju posebne zakone prema kojima je zabranjeno davati
mito u inostranstvu, i ako se desi da mite nekog u Singapuru ili
Podgorici, prijavićete i te će kompanije biti suđene po svojim
zakonima.

VIJESTI :EU je najavila da će početi pregovore s Dvadesetitrećim
poglavljem, koje se bavi transformacijom pravosuđa. Ipak, tu i tamo,
javljaju se sumnje, da li je EU još uvijek zainteresovana za
integraciju zemalja zapadnog Balkana. Da li zaista žele Crnu Goru? I
kako naći balans između toga da se zadrži pritisak iz Brisela koji
pomaže reformskim snagama, a da se proces evrointegracija ne zakoči.

MACOVEI  Ne brinite, EU  žele sve zemlje zapadnog Balkana koje prođu
reforme. I ne brinite, biće itekakav fokus na Crnu Goru. U Evropskoj
komisjii će odjeli za unutarnje poslove, za proširenje, za pravdu,
pratiti na svaki mogući tehnički detalj. Svi slučajevi korupcije za
koje se zna, bit će prevnuti i analizovani u Briselu. Isto tako, kao
kopci će paziti na javne nabavke. Evropska komisija i mi u Evropskom
parlamentu, mi smo saveznici.
Još nešto. Budite optimisti. Glavu gore! Proces evrointegracija
mijenja zemlju. Može trajati deset godina, možda i dulje, petnaest, da
se zemlja promijeni, ali sad ste na pravome putu. Šanse su se
otvorile.

Mar 13, 2012

Završetak medenog mjeseca: stvaranje Europe koja je više od tržišta


U cijelosti prenosimo hrvatski prijevod teksta ''Ending the honeymoon: constructing Europe beyond the market'', dostupnog na web-stranici regeneration Europe http://regenerationeurope.tumblr.com/english koja  je posvećena otvaranju javne debate po pitnju daljnjeg smjera razvoja Europske Unije i uloge njezinih građana u tom procesu.



Završetak medenog mjeseca: stvaranje Europe koja je više od tržišta

U grčkoj mitologiji kralj Sizif postaje robom neizbježnosti: osuđen je da doživotno uzaludno uzbrdo valja kamen koji se potom odmah skotrlja do dna. Njegov osjećaj očaja i uzaludnosti podsjeća na Europu danas. Postala je zatočenikom cirkularnosti pokušaja da stabilizira prirodno nestabilna tržišta. Svaki ciklus pojačava dominaciju ekonomskog elementa nad političkim, eroziju demokratskih načela, nezainteresiranost građana i razdvojenost društvene stvarnosti i njenog političkog odzrcaja. Politički diskurs je obustavljen dok ”tehnokrati” raspodjeljuju resurse i težnje opravdavajući to ekonomskom nužnošću. A mi – Europljani- stojimo po strani otupljeni uvijek istim pričama o skromnosti i ekonomskoj stabilnosti, EFSF-u i euro-obveznicama, financijskom težištu i institucionalnim reformama. Sve nam se to predstavlja kao neizbježna mjera za ozdravljenje tržišta, poput gorkog lijeka nužnog za prestanak boli. Jasno je da neće pomoći: bol je kronična.

”Neizbježne” reforme pokrenute prethodnih godina definirat će budućnost mlađih generacija  Europljana. Upravo zato je vrijeme da se zauzme stav. Naši životi ne mogu biti oblikovani kao nusproizvod ekonomske stabilnosti. Europska Unija je više od tržišta. Njeni građani su više od potrošača. Naši politički izbori bi trebali učiniti tržište socijalno prihvatljivim; tržište ne bi trebalo činiti naše političke izbore ekonomski prihvatljivima. Naša generacija ima ideje, ideale, nade, potrebe i težnje. Mi čvrsto vjerujemo u Europu, a ne samo u njezin ekonomski aspekt.

Vjerujemo u Europu jer mi jesmo Europa. Gradimo ju danas i gradit ćemo ju sutra. U Lodzu, Odensi, Sevilli i Nicosiji, jednog dana možda u Splitu i Izmiru. Putovanjem, komunikacijom, radom i studiranjem. Država je možda naša putovnica, ali Europa je naš identitet. Na letovima Ryanaira svi  smo Europljani. Dogodine, u Ukrajini i Poljskoj, svi smo Europljani. Okupljamo se kako bismo jednako slavili ono što nas povezuje i ono što nas razdvaja. Razgovarat ćemo jezikom koji nam najbolje odgovara. Ponovit ćemo to u Londonu nekoliko mjeseci poslije. Čak i kad smo doma, svi smo Europljani. Naša frizerka je iz Rige, djevojka za šankom espresso bara u Dublinu je iz Brna. Slušamo belgijski bend na francuskom radiju dok jedemo pizzu u Gotenborgu. Naše vino je portugalsko, naš sir talijanski. Naš omiljeni nogometaš rođen je u Gelsenkirchenu i igra u Madridu, a naš sveučilišni profesor u Groningenu podrijetlom je iz Helsinkija. Otvorena i slobodna Europa bila je san prijašnjih generacija. Ona je naša stvarnost.

Europa je više od ekonomske teorije. Koncepcija Europe kao tržišta omalovažava njezine građane, njezin potencijal i sposobnosti. Njezini građani nisu jednodimenzionalni potrošači i korisnici tržišnih sloboda, njen potencijal je veći od sljedećeg Standard & Poor’s rejtinga, a njezina sposobnost zahtijeva izazove koji ciljaju dalje od ekonomske stabilnosti. Vrijeme je da se priča o Europi promijeni, te da se uobičajeno shvaćanje Europe obogati dosljednom zajedničkom idejom o tome što Europa može i treba činiti.

Tvrdimo da ”tržišni medeni mjesec” Europe mora završiti i nudimo nov scenarij prema kojem Europa može oblikovati svoje normativne aspiracije. Trebamo dešifrirati uvriježeno shvaćanje Europe kao tržišta i ubuduće ju definirati kao nadgradnju nad tržišnim temeljima. Nova Europa mora se temeljiti na povjerenju između građana, mora biti usmjerena prema zahtjevima novih generacija i sposobna da na svojem putu potiče javnu raspravu. Kako bismo spriječili da se naša generacija izgubi u neizbježnosti i cirkularnosti tržišta, trebamo se trgnuti iz vlastite svakodnevice i temeljito se zapitati tko smo, što želimo i kako to doista možemo ostvariti.

Povjerenje

Unatoč metamorfozi Europske Unije iz poslijeratne gospodarske konstrukcije u nadnacionalno tijelo ogromne institucionalne, političke i ekonomske moći i unatoč nikad većem brojem građana koji su svakodnevno suočeni sa slobodnim kretanjem, Unijin način funkcioniranja je ostao dominantno ekonomski. Europska integracija se uglavnom tumači kao uspješan model integracije različitih nacionalnih ekonomija. Ipak, ono što održava ideju Europe nije samo ekonomska homogenost. Ono što održava Europu je kulturna različitost i povjerenje koje svakodnevno osjećamo kroz interakciju u poslovnom centru Bruxellesa i u turskom supermarketu u Linzu, prema vozaču autobusa kad idemo do jezera u Annecyju i prema barmenu u napuljskoj luci. Povjerenje smanjuje sustavnu kompleksnost Europe, te stabilizira i tržište i projekt europske integracije bolje od bilo kojeg Komisijinog regulatornog programa.

Ne zagovaramo nadomještanje globalnog tržišta, niti eliminaciju cjelokupne tržišne dinamike. Umjesto toga zagovaramo paradigmatsku promjenu: od stava koji zatvara europski projekt u ekonomsku luđačku košulju prema stavu koji taj projekt temelji na matrici inter- i intrageneracijskog povjerenja. Jednom kad nestane blagodati tržišta, Europa kojoj ćemo svjedočiti morati će se temeljiti na povjerenju. Europska Unija mora naučiti kapitalizirati to povjerenje. Do sada je dopuštala da tržišta iskoriste pojedinačno i institucionalno povjerenje kako bi maksimizirala dobit. Unija treba obrnuti ovaj proces: mora crpiti svoj legitimitet iz povjerenja među svojim građanima. Upravo je povjerenje, a ne integracija tržišta, izvorom društvene kohezije i etničke tolerancije, poštenja, solidarnosti i različitosti koja karakterizira Europu. Prije nego li povjerujemo u europske normativne premise, ekonomske sposobnosti i institucije, moramo povjerovati da je ona, zauzvrat, sposobna u dobru svrhu iskoristiti potencijal koji leži u međusobnom povjerenju njenih građana.

Težnje

Ukoliko želimo da Europa bude važna našoj generaciji i da naša generacija bude važna Europi, moramo se odmaknuti od poražavajuće praznine tržišne stabilnosti i prigrliti težnje i mogućnosti ujedinjene Europe. Stvaranje EEC-a 1956. godine bilo je ambiciozan projekt. Iako su izvorne ideje bile uklanjanje nacionalizma i poticanje ekonomskog razvoja razorenog kontinenta, obećanja ”mira” i ”napretka” ne čine se (2011) izvorom općeg legitimiteta kojeg EU toliko treba. Ova konstatcija ne dovodi u pitanje povijesnu važnost i uspjeh tih ideja. Njen cilj je da izrazi zabrinutost time što ovakva institucionalna konstrukcija zahtijeva više dobre volje nego što li ju sama generira.

Jedini ”europski san” kojeg nam se trenutno nudi orijentiran je oko doživotne otplate duga i asketizma, nikada gorih mogućnosti zaposlenja, ogoljenih socijalnih sustava i prazne retorike o spašavanju planeta. Jednostavno rečeno, želimo da Europa ispuni težnje naše generacije, povrh težnja njezinih osnivača (i osnivačica). Da bi se to ostvarilo, treba postavljati ciljeve jednostavne poput ponude tečajeva jezika i komplicirane poput energetske sigurnosti kroz ekološki prihvatljivu tehnologiju. Takvi prijedlozi su u skladu s težnjama naše generacije: osobnim razvojem kroz kretanje, novim mogućnostima zapošljavanja i održivim razvojem. Takvi ciljevi potiču Uniju da opet postane forumom težnja prihvaćenim od strane mlađih generacija kao izvorištem moćne ideje o tome kako učiniti naša društva i naš svijet boljim mjestom. EU nam može pomoći da tražimo više. Samo, treba prestati nametati mjere ekonomske racionalizacije bez da pokuša usvojiti snažniju normativnu viziju naše budućnosti i većeg doprinosa istoj.

Javnost

Naša povijest je nacionalna, naša sadašnjost je sve više europska, a naše potrebe i težnje su sve više i više međunarodnog karaktera. Ekonomski procesi koji određuju naše živote su globalni. Pa ipak, naš politički sustav ostao je nacionalan. Upravo ova asimetrija između društvene stvarnosti i političke strukture omogućuje dominaciju ekonomskog elementa nad političkim, te izvršne vlasti nad zakonodavnom, posljedično dopuštajući tržištu da umanji važnost svog temeljnog društvenog kapitala: povjerenja među građanima. Asimetrija je toliko uglavljena i sistemski raširena da danas tržišta mogu srušiti vlade. Nije li politika ta koja bi trebala obuzdati i humanizirati tržišta, a ne obrnuto?

Kako bismo ponovno uspostavili kontrolu nad načinom na koji želimo da naša društva funkcioniraju, trebamo analizirati naše shvaćanje pojma javnosti. Politika funkcionira isključivo kroz postojanje izravne veze realnosti i mašte. Sve političke izjave su maštanja: vizije bolje ili pravednije budućnosti. Uloga politike jest da te fantazije pretvori u stvarnost. Trenutačno se čini kako kucamo na pogrešna vrata. Dok je nacionalni politički sustav nezamjenjiv u razdiobi resursa, postao je nesposoban obuzdati ekonomski sustav u svrhu osiguranja društveno prihvatljivih rezultata. Nesposoban je osigurati naše težnje i potrebe izvan sfere nacionalne države. Pa ipak, i dalje usmjeravamo naše težnje prema nacionalnom političkom sustavu. Čineći to, održavamo status quo i dopuštamo nacionalnoj izvršnoj vlasti da se skriva iza ”nacionalnog interesa” kada se raspravlja o našim međunarodnim težnjama i potrebama te, istovremeno, omogućavamo stavljanje zakonodavstva u drugi plan pod krinkom neizbježnosti.

Ukoliko želimo ponovno uspostaviti dominaciju političkog elementa nad ekonomskim, trebamo Europski politički prostor u kojem se odluke obrazlažu, težnje artikuliraju, a europski put razvoja je podložan raspravi. Prostor koji može obuhvatiti povjerenje među svojim građanima te udovoljiti njihovim potrebama i težnjama. Prostor čiji se vođe mogu smijeniti ako ne udovolje tim zahtjevima. Ponovno preuzimanje javnog prostora zahtijeva novu institucionalnu i normativnu ravnotežu. U pogledu institucija, moramo krenuti prema uspostavi europskih političkih stranaka, izborima za Europski Parlament na kojima svaka od tih stranaka predlaže kandidata za predsjednika Komisije, te prema smanjenju utjecaja Europskog Vijeća u postavljanju političkih ciljeva EU. Takve promjene bi uspostavile prekogranični politički dijalog te potaknule dinamičnu stranačku politiku u centru procesa odlučivanja. One ne bi bile rezultatom djelovanja nacionalnih političara koji najviše gube jačanjem prava glasa europskih građana. Preduvjet promjena jest da građani razmišljaju izvan granica i stvore zajednički, višejezičan javni prostor na međunarodnoj razini: prostor u kojem se razmjenjuju ideje, stvaraju i artikuliraju vizije, a političari su prisiljeni uzeti ih u obzir.

Dalje

Zbog osude bogova, nevolja kralja Sizifa bila je vječna. Naša ne mora biti. Ukoliko želimo pobjeći od cirkularnosti tržišta, moramo afirmirati tko smo, što želimo i kako to uistinu možemo ostvariti. Na ova pitanja ne mogu odgovoriti nacionalne političke strukture, a trenutačno ni europske. Ovakva  nesposobnost omogućila je da ekonomski sustav, zajedno s vojskom tehnokrata, preuzme kontrolu nad građanima koji su ostavljeni bez zaštite, bilo preko dominacije političkog elementa bilo preko svojih zastupničkih tijela. No, Europa je više od tržišta. Ima potencijal da riješi sustavne probleme koji su u korijenu trenutne ekonomske, ekološke i političke krize. No mi, njeni građani, ćemo ju možda morati natjerati da to i učini.

Hvala to Mirna for the translation