Jun 30, 2008

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj

Vlada je na 30. sjednici prihvatila Prijedlog zakona o izborima članova u Europski parlament. Iz perspektive zabrane diskriminacije temeljem državljanstva zanimljive su ove odredbe:

Članak 5.

Za člana u Europski parlament može biti biran hrvatski državljanin koji ima biračko pravo.

Za člana u Europski parlament može biti biran državljanin druge države članice Europske unije, kojemu je odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj ako zadovoljava uvjete za ostvarivanje prava kandidiranja propisane ovim Zakonom i pod uvjetom da mu u Republici Hrvatskoj i državi članici Europske unije čiji je državljanin, nije pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, odnosno da pojedinačnom presudom u kaznenom postupku ili presudom u građanskom postupku nije lišen prava na kandidiranje.

Čl. 10

Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo biti birani za člana Europskog parlamenta i biraju članove Europskog parlamenta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske.

Ukoliko ispravno razumijem ove odredbe, Državljani drugih država članica moraju imati odobren stalni boravak u RH da bi mogli glasati za EP (čl 5). Istovremeno, hrvatski državljani , ma i bez prebivališta u Hrvatskoj, mogu glasati u dipl-konz. predstavništvima.

Čl. 12 UEZ (non-discrimination on grounds of nationality) bi tražio da i državljani drugih dč koji nemaju prebivalište u RH mogu glasati pod jednakim uvjetima kao i hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u RH.

Direktiva 93/109/EC u svom čl. 9 propisuje:

CHAPTER II EXERCISE OF THE RIGHT TO VOTE AND THE RIGHT TO STAND AS A CANDIDATE

Article 9

1. Member States shall take the necessary measures to enable a Community voter who has expressed the wish for such to be entered on the electoral roll sufficiently in advance of polling day.

2. In order to have his name entered on the electoral roll, a Community voter shall produce the same documents as a voter who is a national. He shall also produce a formal declaration stating:

(a) his nationality and his address in the electoral territory of the Member State of residence;

(b) where applicable, the locality or constituency in his home Member State on the electoral roll of which his name was last entered, and

(c) that he will exercise his right to vote in the Member State of residence only.

3. The Member State of residence may also require a Community voter to:

(a) state in his declaration under paragraph 2 that he has not been deprived of the right to vote in his home Member State;

(b) produce a valid identity document, and

(c) indicate the date from which he has been resident in that State or in another Member State.

4. Community voters who have been entered on the electoral roll shall remain thereon, under the same conditions as voters who are nationals, until such time as they request to be removed or until such time as they are removed automatically because they no longer satisfy the requirements for exercising the right to vote.

Kako vidimo iz čl. 5 prijedloga zakona, državljani drugih država članica moraju dokazati da im je odobren stalni boravak u RH, dok državljani RH to ne moraju.

Da bi Prijedlog bio u skladu s Čl. 12 UEZ i Direkivom, postoje dvije mogućnosti:

- ili hrvatski državljani moraju imati stalni boravak u RH, pri čemu se jednaki kriterij primjenjuje na državljane država članica;

- ili državljanin države članice EU ne mora imati stalni boravak u RH već može glasati u diplomatsko - konzularnom predstavništvu.

Čitamo prijedlog dalje ...

Jun 13, 2008

Smrt Lisabonskog ugovora - nova kriza EU

Irish Times daje prve rezultate referenduma o Lisabonskom ugovoru!

Prvi komentari

Još komentara na hrvatskom

Neratifikacija Lisabonskog ugovora mogla bi utjecati na uvjete pristupanja Hrvatske EU. Pristupanje je moguće i temeljem Ugovora iz Nice, a sudjelovanje Hrvatske u institucijama moglo bi se riješiti i Ugovorom o pristupanju.

Mogući zastoji u pregovorima nisu ni u kakvoj vezi s ishodom irskog referenduma već su rezultat reformi u Hrvatskoj i ispunjenja mjerila.

Jun 11, 2008

Ustavnost selektivnog subvencioniranja struje prema potrošnji

Ovo je tipičan primjer diskriminatorne mjere koja istovremeno mete i preširoko i preusko. Preširoko jer subvencionira struju i vlasnicima garaža koji se ne mogu smatrati "socijalnim slučajevima". Preusko,jer ne pomaže siromašnima koji se griju na struju! Drugim riječima, mjera pada na testu prikladnosti.

Legitimni cilj: zaštita socijalnog standarda ugroženih građana
Prikladnost: mjera nije prikladna jer s jedne strane štiti i imućne, a s druge strane ne pomaže svim siromašnima

U svjetlu toga, preostali dio testa proporcionalnosti nije niti potrebno izvoditi.

Jun 10, 2008

Što ako Irci kažu NE Lisabonskom ugovoru

U četvrtak Irska izlazi na referendum o Lisabonskom ugovoru. Irska je jedina država članica koja prema svom ustavu mora održati referendum. Posljednje ispitivanje javnog mišljenja ukazuje na dramatični zaokret protiv ratifikacije.

Više o tome u Irish Timesu

Jun 7, 2008

Ponovno slom sustava priznavanja kvalifikacija!

Prije nekoliko godina prihvaćen je Zakon o priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija. Zakon je umjesto sustava de-facto priznanja uveo upravni postupak priznanja, kako za potrebe zapošljavanja, tako i za potrebe nastavka studiranja. Sukladno tome, sve inozemne kvalifikacije prolaze kroz upravni postupak pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje.

Posljedice takvog pristupa možete vidjeti na ovom linku!

Jun 6, 2008

Država ima pozitivnu obavezu štititi građane od nasilja

U vezi sa sve češćim nasiljem na kojega tijela državne vlasti ne reagiraju učinkovito, podsjećamo na odluku Europskog suda za ljudska prava u predmetu Šečić.

Kako je konstatirao ESLJP, "Dana 12. studenog 2002. godine Ustavni sud je obavijestio odvjetnicu podnositelja zahtjeva da nije nadležan odlučivati u predmetima šutnje organa kaznenog progona tijekom predistražne faze i nije donio nikakvu formalnu odluku o ustavnoj tužbi."

Više o tome na ovom linku!

Presuda ESLJP na ovom linku!

Jun 1, 2008

Case C 268/06, Impact

Ukoliko nacionalno pravo sadrži pravno pravilo koje zabranjuje retroaktivnu primjenu propisa, nacionalni sud koji odlučuje o odluci o povredi nacionalnog prava koje provodi direktivu ima obavezu dati odredbama takvog provedbenog propisa retroaktivni učinak do dana kada je direktiva morala biti prenesena u nacionalno pravo, ali samo ukoliko nacionalno pravo sadrži naznaku da bi takvi provedbeni propisi mogli imati retroaktivni učinak.

Više na ECJ Blogu