Jul 22, 2008

Case C‑94/07 Raccanelli

Doktorski studenti mogu se smatrati radnicima u smislu Čl.39 ako primaju naknadu za svoj rad. Čl. 39 je horizontalno izravno primjenjiv. Evo što kaže ECJ:


1. A researcher in a similar situation to that of the applicant in the main proceedings, that is, a researcher preparing a doctoral thesis on the basis of a grant contract concluded with the Max-Planck-Gesellschaft zur Förderung der Wissenschaften eV, must be regarded as a worker within the meaning of Article 39 EC only if his activities are performed for a certain period of time under the direction of an institute forming part of that association and if, in return for those activities, he receives remuneration. It is for the referring court to undertake the necessary verification of the facts in order to establish whether such is the case in the dispute before it.

2. A private-law association, such as the Max-Planck-Gesellschaft zur Förderung der Wissenschaften eV, must observe the principle of non-discrimination in relation to workers within the meaning of Article 39 EC. It is for the referring court to establish whether, in circumstances such as those of the case in the main proceedings, there has been inequality in the treatment of domestic and foreign doctoral students.

3. In the event that the applicant in the main proceedings is justified in relying on damage caused by the discrimination to which he has been subject, it is for the referring court to assess, in the light of the national legislation applicable in relation to non-contractual liability, the nature of the compensation which he would be entitled to claim.

Puni tekst presude



2 comments:

Anonymous said...

Donešen je novi Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (NN br. 84/08).
Odredbe koje nas zanimaju su slijedeće:
Članak 5.
(1) Za vježbenika može biti primljena osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. hrvatsko državljanstvo,
2. zdravstvenu sposobnost za rad,
3. završen sveučilišni diplomski studij prava.
(2) Za prijam osobe koja je strani državljanin ili osoba bez državljanstva, pored ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim zakonom, potrebno je prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
(3) Za vježbenika ne mogu biti primljene osobe:
1. protiv kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuđene za kaznena djela za koje je propisana kazna od najmanje dvije godine zatvora prema domaćem ili međunarodnom pravu za kaznena djela protiv života i tijela, čovječnosti, morala, javnog ili privatnog vlasništva, javne uprave i javnog interesa ili zbog pronevjere u javnom sektoru, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu,
2. kojima je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnosti, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe,
3. kojima je prestala državna služba zbog toga što nisu zadovoljile na probnom radu, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, državljani država članica Europske unije mogu biti primljeni za vježbenike u pravosudnim tijelima ako ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točke 2. i 3. te stavka 3. ovoga članka.


Članak 26.
(1) Usmenom dijelu pravosudnog ispita kandidat mora pristupiti najkasnije u roku od dva mjeseca nakon posljednje napisane radnje.
(2) Usmeni dio ispita sastoji se od ispitivanja iz pet grupa predmeta i to iz:
– građanskog i trgovačkog prava,
– građanskog postupovnog i obiteljskog prava,
– kaznenog i kaznenog postupovnog prava,
– radnog i upravnog prava,
– ustavnog uređenja, osnova sustava Europske unije te organizacije pravosuđa.
(3) Usmeni ispit se polaže pred Ispitnim povjerenstvom. Cjelokupni se ispit provodi u neprekidnoj nazočnosti svih članova Ispitnog povjerenstva. Predsjednik Ispitnog povjerenstva rukovodi usmenim ispitom pri čemu vodi računa o tomu da se kandidati ispituju na prikladan način i brine se o održavanju reda na usmenom ispitu.
(4) Na usmeni se ispit ne smije pozvati više od četiri kandidata istodobno.
(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa određuje pravilnikom način provođenja usmenog dijela ispita, kao i uvjete pod kojima će se odobriti slušanje usmenog ispita.

Članak 36.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2009. osim odredbe članka 5. stavka 4. koja stupa na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.






Članak 28.
(1) Ukupno se na pravosudnom ispitu može ostvariti najviše 100 bodova.
(2) Za svaku pisanu radnju može se ostvariti najviše do 10 bodova.
(3) Usmeni dijelovi ispita boduju se prema pojedinim grupama predmeta:
– građansko i trgovačko pravo 15 bodova,
– građansko postupovno i obiteljsko pravo 15 bodova,
– kazneno i kazneno postupovno pravo 15 bodova,
– radno i upravno pravo 15 bodova,
– ustavno uređenje i osnova sustava Europske unije te organizacije pravosuđa 10 bodova.

Q said...

Ne vidim kakve veze ima komentar 1 s predmetom Raccanelli. Ali, ono što je u svakom slučaju čudno je da se traži samo znanje o osnovama sustava EU, a ne i o pravu EU. I to još u sklopu s Ustavom i ustrojstvom pravosuđa. Dakle, čini se da ništa od potrebe poznavanja npr. postupka prethodnog pitanja, da ne nabrajam dalje. Kao da se pravo EU ne smatra pozitivnim pravom.