Jun 30, 2008

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj

Vlada je na 30. sjednici prihvatila Prijedlog zakona o izborima članova u Europski parlament. Iz perspektive zabrane diskriminacije temeljem državljanstva zanimljive su ove odredbe:

Članak 5.

Za člana u Europski parlament može biti biran hrvatski državljanin koji ima biračko pravo.

Za člana u Europski parlament može biti biran državljanin druge države članice Europske unije, kojemu je odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj ako zadovoljava uvjete za ostvarivanje prava kandidiranja propisane ovim Zakonom i pod uvjetom da mu u Republici Hrvatskoj i državi članici Europske unije čiji je državljanin, nije pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, odnosno da pojedinačnom presudom u kaznenom postupku ili presudom u građanskom postupku nije lišen prava na kandidiranje.

Čl. 10

Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo biti birani za člana Europskog parlamenta i biraju članove Europskog parlamenta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske.

Ukoliko ispravno razumijem ove odredbe, Državljani drugih država članica moraju imati odobren stalni boravak u RH da bi mogli glasati za EP (čl 5). Istovremeno, hrvatski državljani , ma i bez prebivališta u Hrvatskoj, mogu glasati u dipl-konz. predstavništvima.

Čl. 12 UEZ (non-discrimination on grounds of nationality) bi tražio da i državljani drugih dč koji nemaju prebivalište u RH mogu glasati pod jednakim uvjetima kao i hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u RH.

Direktiva 93/109/EC u svom čl. 9 propisuje:

CHAPTER II EXERCISE OF THE RIGHT TO VOTE AND THE RIGHT TO STAND AS A CANDIDATE

Article 9

1. Member States shall take the necessary measures to enable a Community voter who has expressed the wish for such to be entered on the electoral roll sufficiently in advance of polling day.

2. In order to have his name entered on the electoral roll, a Community voter shall produce the same documents as a voter who is a national. He shall also produce a formal declaration stating:

(a) his nationality and his address in the electoral territory of the Member State of residence;

(b) where applicable, the locality or constituency in his home Member State on the electoral roll of which his name was last entered, and

(c) that he will exercise his right to vote in the Member State of residence only.

3. The Member State of residence may also require a Community voter to:

(a) state in his declaration under paragraph 2 that he has not been deprived of the right to vote in his home Member State;

(b) produce a valid identity document, and

(c) indicate the date from which he has been resident in that State or in another Member State.

4. Community voters who have been entered on the electoral roll shall remain thereon, under the same conditions as voters who are nationals, until such time as they request to be removed or until such time as they are removed automatically because they no longer satisfy the requirements for exercising the right to vote.

Kako vidimo iz čl. 5 prijedloga zakona, državljani drugih država članica moraju dokazati da im je odobren stalni boravak u RH, dok državljani RH to ne moraju.

Da bi Prijedlog bio u skladu s Čl. 12 UEZ i Direkivom, postoje dvije mogućnosti:

- ili hrvatski državljani moraju imati stalni boravak u RH, pri čemu se jednaki kriterij primjenjuje na državljane država članica;

- ili državljanin države članice EU ne mora imati stalni boravak u RH već može glasati u diplomatsko - konzularnom predstavništvu.

Čitamo prijedlog dalje ...

2 comments:

Anonymous said...

Ne derivira li problem iz prava pripadnika dijaspore (birača koji nemaju prebivalište u RH) da uopće biraju i budu birani na izborima u RH?
Postoji li relevantna odredba acquisa?
Konačno, u prijedlogu Zakona se koriste dva pojma - prebivalište i stalno boravište..ako me sjećanje ne vara ne radi se o pojmovima potpuno istog sadržaja?

Isprika na komentaru punom, možda i amaterskih, upitnika?

Q said...

Direktiva ne ograničava pravo država članica da uređuju pravo glasa svojih državljana koji se nalaze izvan državnih granica. To nije problem. Problem je u različitom tretmanu takvih birača i birača iz drugih država članica. Za prve se ne traži prebivalište, a za druge da. Sve to se moglo i elegantnije riješiti Npr. moglo se reći svi državljani RH mogu glasovati i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. To bi onda podrazumijevalo da i državljani drugih država članica koji imaju "residence" u Hrvatskoj mogu glasovati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Hrvatske. Npr. Talijan koji živi (ima prebivalište) u Hrvatskoj studira u SAD i tamo može glasovati za EP u hrvatskom konzulatu, ako to želi.