Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i
pravno uređenje stručnih kvalifikacija u EU
Siniša Rodin
Uvod
Nacrt prijedloga
Zakona o visokom obrazovanju (dalje u tekstu: Nacrt) u nekoliko svojih odredaba
uređuje uvjete za stjecanje stručnih kvalifikacija, te kriterije za priznavanje
kvalifikacija stečenih prema propisima koji više nisu na snazi. Riječ je o
odredbama Čl. 28, 30, 32, 34, 46, 57 i 96. Nacrt slijedi već postojeća zakonska
rješenja, uvedena izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i
visokom obrazovanju iz srpnja 2004., prema kojima se, po sili zakona,
nekadašnje četverogodišnje postsekundarno obrazovanje i njime stečene
kvalifikacije, izjednačavaju s kvalifikacijama koje se danas stječu temeljem petogodišnjeg postsekundarnog obrazovanja.
Osnovna je tvrdnja
koja se u ovoj analizi zastupa jest da, iako, samo po sebi, takvo zakonsko
uređenje strukture visokoškolskog obrazovanja i kvalifikacija koje se stječu u
njegovim pojedinim ciklusima nije u suprotnosti s europskim kvalifikacijskim
okvirom, ali da način na koji je visoko obrazovanje strukturirano i zakonske
pretpostavke stjecanja kvalifikacija, ograničavaju slobodu pružanja usluga,
slobodu poslovnog nastana i slobodu kretanja radnika na zajedničkom tržištu
Europske unije, te da su stoga suprotne pravu EU.
Analiza pojedinih odredbi Nacrta
Čl. 28 i 30
ZVO
U pogledu
uzajamnog priznanja kvalifikacija relevantne su odredbe Čl. 28(1) i 30(1)
Nacrta. Rečene odredbe glase:
28 (1) Prijediplomski studij osposobljava studente za stručni rad i
zapošljavanje na određenim stručnim poslovima, uz istodobnu pripremu za
nastavak studija na diplomskoj razini.
30 (1) Sveučilišni diplomski studij osposobljava studente za visokostručni
rad, omogućujući im stjecanje odgovarajućih znanja, vještina i kompetencija kao
pretpostavki za zapošljavanje u struci, uz istodobnu pripremu za nastavak
znanstvenog usavršavanja.
Iz ovih odredaba
jasno proizlazi da kvalifikacije koje su stečene na prijediplomskom studiju
(Bachelor) nisu pune kvalifikacije, odnosno, da se nakon trogodišnjeg, pa čak
niti četverogodišnjeg visokoškolskog obrazovanja ne stječe puna kvalifikacija,
već se ona stječe tek završetkom diplomskog studija (master).
Suprotno tome,
Direktiva 2005/36/EC propisuje pretpostavke za mobilnost definirajući razinu i obujam kvalifikacija u Čl. 11. Za visokoškolsko obrazovanje
relevantne su slijedeće odredbe Čl. 11.:
(d)
a diploma certifying successful completion of training at post-secondary level
of at least three and not more than
four years' duration, or of an equivalent duration on a part time
basis, at a university or establishment of higher education or another establishment
providing the same level of training, as well as the professional training
which may be required in addition to that post-secondary course;
(e)
a diploma certifying that the holder has successfully completed a
post-secondary course of at least
four years' duration, or of an equivalent duration on a part-time
basis, at a university or establishment of higher education or another
establishment of equivalent level and, where appropriate, that he has
successfully completed the professional training required in addition to the
post-secondary course.
Ukoliko su
navedene pretpostavke ispunjene, priznanje kvalifikacija koje potječu iz drugih
država članica podvrgnuto je Čl. 13 Direktive. Između ostalih pretpostavki,
potrebno je da potvrda kojom se kvalifikacije dokazuju potvrđuje da su
kvalifikacije razine i obujma koji su opisani u Čl. 11.
Kumulativni učinak
Čl. 11 i 13 Direktive je taj da:
- osoba koja je stekla kvalifikacije koje su
opisane u Čl. 11 (d) Direktive ima punu kvalifikaciju koja joj se mora priznati
u svim državama članicama, pa i u Hrvatskoj, a koja odgovara razini
prvostupnika (bachelor);
- osoba koja je stekla kvalifikacije koje su
opisane u Čl. 11 (e) Direktive, ima kvalifikaciju koja odgovara razini magistra
(master).
Kumulativni učinak Čl.
28(1) i 30(1) Nacrta je taj da:
- kvalifikacija opisana u Čl. 11(d)
Direktive nije definirana kao puna kvalifikacija (budući da osposobljava za
zapošljavanje "na određenim stručnim poslovima"; te
- kvalifikacija opisana u Čl. 11 (e)
Direktive jest prva potpuna kvalifikacija.
Iz toga je jasno
vidljivo da su pretpostavke za stjecanje visokoškolskih kvalifikacija koje postavlja Nacrt uređene na stroži način od onoga kojega
propisuje Direktiva. Budući da su Direktive nadređene hrvatskom pravu, Čl. 28 i
30 Nacrta neće se moći primjenjivati na državljane drugih država članica EU već
samo na hrvatske državljane, što će dovesti do diskriminacije hrvatskih građana
u odnosu na građane drugih država članica.
Ukratko, rješenje
kojime se propisuje da se puna kvalifikacija stječe tek nakon 5 godina
visokoškolskog obrazovanja umjesto nakon 3 ili najviše 4, ne samo da je
suprotna pravu EU, već je i štetna za hrvatske građane, budući da sprečava
mobilnost studenata i radnika na zajedničkom tržištu. Problem je to ozbiljniji,
budući da je ugrađen u čitav niz ranije donesenih zakona i podzakonskih akata.
Ukoliko se to ne promijeni doći će do tužbi protiv Hrvatske pred Europskim
sudom. Efektivno, usprkos formalnom normiranju, u stvarnosti ne postoje dva
ciklusa visokoškolskog obrazovanja, budući da svi studenti koji žele steći punu
kvalifikaciju moraju studirati 5 godina.
Čl. 32 ZVO
Sveučilišni diplomski studij i stručni diplomski studij završava polaganjem
svih ispita, izradom diplomskog rada i polaganjem diplomskog ispita, u skladu
sa studijskim programom.
Umjesto
magistarskog rada studij se završava "diplomskim radom" što nije
međunarodno prepoznatljivo.
Čl. 34 ZVO
(2) Poslijediplomski specijalistički studij traje jednu do dvije godine i
može se upisati nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija, na temelju
kriterija utvrđenih općim aktom sveučilišta.
Ovdje je riječ o
takozvanom "magisteriju nakon magisterija" kojega European University
Association naziva anomalijom (Survey of Master Degrees in Europe, EUA 2009. na
str. 36).
Budući da je
riječ o studiju razine 7 Europskog kvalifikacijskog okvira, mora biti omogućen
upis studenata koji su ostvarili razinu 6, umjesto da se umjetno tvore
podrazine 7.1 i 7.2 što onemogućava upis baccalaureusa na poslijediplomski
specijalistički studij.
Čl. 46 ZVO
Postupak priznavanja inozemnih visokoobrazovnih kvalifikacija provodi se
sukladno posebnim propisima, odnosno temeljem bilateralnih ili multilateralnih
međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku.
Ovo je suprotno pravu EU, posebice Direktivi 2005/36/EC. Za priznavanje
kvalifikacija u EU ne smije se provoditi postupak, već se one automatski
priznaju. Riječ je o de facto priznavanju kvalifikacija.
Čl. 57 ZVO
(2) Uvjet za
stjecanje akademske nastavne dopusnice je akademski stupanj doktora znanosti,
te ispunjavanje uvjeta iz članka 56. stavak 5. ovoga Zakona, a za umjetničko-nastavna
radna mjesta na umjetničkim akademijama i/ili umjetničkim odjelima uvjet za
stjecanje akademske nastavne dopusnice je ispunjavanje uvjeta iz članka 56.
stavak 5. ovoga Zakona.
Propisivanje uvjeta doktorata znanosti je
suprotno slobodi kretanja radnika. Ukoliko je profesor kvalificiran u državi
porijekla ne smiju mu se nametati dodatni uvjeti. Poznato je da u Ujedinjenom Kraljevstvu
sveučilišni profesori ne moraju imati doktorat znanosti. Takvi profesori ne
mogu se zaposliti na hrvatskim sveučilištima što je diskriminatorno i
zabranjeno pravom EU. Također, bez obzira na doktorat znanosti, izbor se
podvrgava minimalnim uvjetima Nacionalnog vijeća, čime se ne uzima u obzir
činjenica da je osoba možda već stekla uvjete za profesorsko zvanje u drugoj
državi članici EU. Takve osobe već imaju potrebne kvalifikacije koje se ne
smiju podvrgavati dodatnim administrativnim barijerama poput minimalnih uvjeta
Nacionalnog vijeća, kakvi god oni bili.
Čl. 96 ZVO
Akademsko i
stručno nazivlje stečeno sukladno propisima koji su bili na snazi prije
stupanja na snagu ovoga Zakona izjednačavaju se na sljedeći način:
nazivlje stečeno završetkom preddiplomskog sveučilišnog
studija i stručnog studija u trajanju od najmanje tri godine, nazivlje stečeno
završenim VI stupnjem stručne spreme prema propisima koji su bili na snazi
prije stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno završenim stručnim studijem u
trajanju od dvije ili tri
godine (všs) izjednačava se s nazivljem baccalaureus (bacc.) uz naznaku
struke;
nazivlje
stečeno završetkom preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija i
integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, nazivlje stečeno
završenim VII/1 stupnjem stručne spreme na sveučilištu prema propisima koji su
bili na snazi do 1996. godine, kao i nazivlje stečeno završenim VII/1 stupnjem
stručne spreme (vss) na sveučilištu nakon 1996. godine izjednačava se s
nazivljem magistar (mag.) uz naznaku struke;
Ovime se ranije
stečenim kvalifikacije dodjeljuje, ex lege, razina i obujam koje njihovi
nositelji nisu doista stekli. Ranije četverogodišnje obrazovanje, u pravilu,
odgovara razini 6 Europskog kvalifikacijskog okvira (baccalaureus) a ne razini
7 (master). Iako Čl. 11 Direktive dopušta da se i četverogodišnje visokoškolsko
obrazovanje kvalificira kao petogodišnje, to nije moguće učiniti automatski i
ex lege, već samo akademskom evaluacijom stečenih kvalifikacija. Drugim
riječima, ovim člankom Nacrta umjetno se daje viša razina kvalifikacija bez da
se provjerava jesu li one doista stečene. Osobito je zabrinjavajuće
izjednačavanje čak i dvogodišnje visoke škole s razinom 6 (baccalaureus).
Posljedica toga je da se četverogodišnji studij npr. na sveučilištu Heidelberg,
izjednačava s dvogodišnjim studijem više škole u Hrvatskoj. Ovo nije problem
samo ovog zakona već ukupne regulative nakon 2003. godine.
Bolonjski ciklus
(3+2+3 ili 4+1+3)
|
Hrvatski zakonski okvir prema ZZD
|
Razina Europskog kvalif. okvira
|
Kvalifikacije koje
se stječu prema Europskom kvalifikacijskom okviru
|
Prvi
Stječe se 180 ili 240 ECTS
|
Čl. 71 ZZD
Na preddiplomskom sveučilišnom studiju, koji u pravilu
traje tri do četiri godine, stječe se od 180 do 240 ECTS bodova. Preddiplomski
studij osposobljava studente za diplomski studij te im daje mogućnost
zapošljavanja na određenim stručnim poslovima.
|
6
prvostupnik
(bachelor)
|
Detaljno
teoretsko i praktično znanje, vještine i kompetencije koje su povezane s
područjem učenja ili rada, od kojih su neka najnaprednija u području. Te
kvalifikacije također podrazumijevaju primjenu znanja u razvijanju i obrani
argumenata, u rješavanju problema i u prosudbi, te uzimaju u obzir društvene
i etičke probleme. Kvalifikacije ove razine uključuju ishode učenja koji su
prikladni za profesionalni pristup radu u složenom okolišu.
|
Drugi
Nakon 180 ili 240 ECTS.
Stječe se 60 ili 120 ECTS
|
Čl. 72 ZZD
Na diplomskom sveučilišnom studiju, koji u pravilu traje
jednu do dvije godine, stječe se od 60 do 120 ECTS bodova.
|
7
magistar
(master)
|
Kvalifikacije za samostalno upravljano teoretsko i
praktično učenje, pri čemu je jedan njegov dio stvaranje novog znanja u
specijaliziranom području i predstavlja osnovu za originalnost u razvoju
i/ili primjeni ideja, često u kontekstu znanstvenog istraživanja. Te
kvalifikacije također pokazuju sposobnost integracije znanja i formuliranje
sudova koji uzimaju u obzir socijalne i etičke probleme i odgovornosti, te
odražavaju iskustvo upravljanja promjenama u kompleksnom okolišu
|
Treći
Nakon stečenih 300 ECTS
|
Čl. 73 ZZD
Poslijediplomski sveučilišni studij traje u pravilu tri
godine, i njegovim završetkom stječe se akademski stupanj doktora znanosti
(dr. sc.), odnosno doktora umjetnosti (dr. art.).
|
8
doktor znanosti
|
Odražavaju sustavnu izvrsnost u visoko specijaliziranom
području znanja i sposobnost kritičke analize, evaluacije i sinteze složenih
ideja. One također pružaju sposobnost osmišljavanja, dizajniranja, provedbe i
prilagodbe supstancijalnih procesa istraživanja. Te kvalifikacije odražavaju
iskustvo u vođenju i razvoju novih i kreativnih pristupa koji proširuju ili
redefiniraju postojeće znanje ili profesionalnu praksu
|
Izvan sustava 3+2+3
|
Čl. 73 ZZD - Sveučilište može organizirati
poslijediplomski specijalistički studij koji traje jednu do dvije godine i
kojim se stječe zvanje specijalista određenog područja (spec.).
|
7
specijalist
|
Da bi se uklopio u Europski kvalifikacijski okvir mora
voditi stjecanju kvalifikacija 8. razine.
|
No comments:
Post a Comment